Kazališna sekcija

Zainteresiranih za književnost – zaljubljenika u poeziju, prozu i dramu – je uvijek bilo među članovima Društva tijekom njegove povijesti čak i onda kada se ta djelatnost nije odvijala u sklopu formalne literarne sekcije. Na djelovanje organizirane i kontinuirano djelujuće sekcije se moralo čekati do 1994. godine. Do tada je sve ovisilo isključivo o tomu ima li članova koji su uz već svoje postojeće obveze voljni uložiti dodatni trud kojega bavljenje književnošću zahtijeva.

Stari dokumenti i zapisnici koji su nam ostali iz razdoblja prije i za vrijeme II. svjetskog rata govore o večerima poezije, javnim čitanjima književnih djela, popodnevima s različitim programima, malim kazališnim predstavama, obilježavanjima nacionalnih praznika, ali se identitet izvođača nije mogao utvrditi. Prvi vrhunac literarne aktivnosti je bio u razdoblju između 1946. i 1956. godine kada su djelovale 16-člana kazališna i 37-člana literarna skupina, ali je povratkom njihovih voditelja u Vojvodinu i rad tih skupina zastao. Slično su završila dva nova pokušaja tijekom 1960-ih godina, baš kao i 1986. godine pokrenuta inicijativa Márie Beáte Nagy, tadašnje mađarske lektorice na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Današnja kazališna sekcija je svoj rada – tada još pod nazivom literarna skupina – započela 1993. godine. Stručni rad sa zainteresiranima za književnost je preuzeo Dr. László Sándor tadašnji lektor za mađarski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Rukovodstvo Društva je formalnu odluku o osnivanju sekcije donijelo 29. ožujka 1994. godine, za prvu voditeljicu sekcije je imenovalo Gabriellu Kiš, inicijatoricu pokretanja programa, te se rad od tada kontinuirano odvija.

Dodatna vrijednost aktivnosti Dr. Lászla Sándora jest što su tajne sastavljanja programa i analize pjesama uspješno naučili istaknuti recitatori – kasniji voditelji sekcije – Zsuzsa Csányi, Lea Kovács i László Réber. Sekcija je gotovo istovremeno s početkom svoga rada vodila računa o svom podmlatku, te su brojni talenti otkriveni među polaznicima dječjeg vrtića Potočnica, učenicima dvojezičnog odjeljenja Osnovne škole Ivana Gundulića, polaznika programa njegovanja materinjeg jezika i kulture, odnosno studentima 1994. godine pokrenutog studija hungarologije na Filozofskom fakultetu.

U sekciji je trenutno aktivno 12 odraslih članova, a njezini programi obogaćuju manifestacije organizirane povodom nacionalnih praznika, tj. 15. ožujka, 20. kolovoza i 23. listopada, te još nekih za mađarsku tradiciju bitnih dana kao što su Dan mađarske kulture, Dan pjesništva, Sv. Nikola i slično.